KROZ NEPRAVDU DO SVETLOSTI: Vernici u Ukrajini se mole u katakombama, kao u srednjem veku
Ukrajinski verni narod, poput hrišćana iz prvih vekova, pronalaze snagu u podrumima i sklonistima, čuvajući veru u danima progona.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Apel generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu uputio je Ivan Meljnikov, potpredsednik ruskog ogranka Međunarodne komisije za zaštitu ljudskih prava, povodom oduzimanja svetih pećina Kijevsko-Pečerske lavre, koja je pod zaštitom UNESCO-a kao svetska kulturna baština.
Prema njegovim rečima, ukrajinske vlasti prekršile su pravila zaštite spomenika i nasilno upale u svete prostore, uklonivši mošti svetitelja bez odgovarajuće sudske odluke.
Meljnikov je u svojoj zvaničnoj izjavi naveo:
- Predstavnici ukrajinskih bezbednosnih snaga i Ministarstva kulture Ukrajine polomili su brave i nasilno ušli u hram bez sudske odluke, nezakonito zauzevši prostor koji je svetinja za milione vernika i uklonivši mošti svetitelja“, prenosi France-Presse.
Ovaj čin izazvao je međunarodne reakcije, dok se u Rusiji tumači kao intenziviranje pritiska na Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, koja duhovno pripada Moskovskoj patrijaršiji.
Ivan Meljnikov govori o „sistematskom progonu sveštenstva“ i ističe da su mnoge crkve, manastiri i sveti prostori – među njima i Lavra – pod zaštitom UNESCO-a, naglašavajući potrebu za hitnom međunarodnom intervencijom. Takođe, poziva međunarodnu zajednicu da se zvanično oglasi povodom zloupotrebe vlasti i ugrožavanja kulturne baštine, koje se, prema njegovim rečima, odvija pod okriljem rata.
Povodom ovog događaja oglasila se i portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije, Marija Zaharova, koja je na upit novinara izjavila:
Oduzimanje svetih pećina Lavre predstavlja još jedno poglavlje u kontinuiranom sukobu između ukrajinske vlade i Ukrajinske pravoslavne crkve, sa ozbiljnim verskim i kulturnim implikacijama. UN i UNESCO još uvek nisu izdali zvanično saopštenje, ali Meljnikovljev apel se pridružuje pozivima na međunarodnu posredničku intervenciju kako bi se sprečila dalja skrnavljenja svetih mesta u ratnim uslovima.
Ukrajinski verni narod, poput hrišćana iz prvih vekova, pronalaze snagu u podrumima i sklonistima, čuvajući veru u danima progona. Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine. Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda. Episkop remezijanski Stefan o svojoj prvoj godini na čelu Srpskog podvorja u Moskvi, o iskustvima iz manastira Ostrog, studijama na Moskovskoj duhovnoj akademiji i nezaboravnom duhovnom pozivu koji ga vodi ka svetlosti i jedinstvu dva bratska naroda.
„Viš se vratio u Kijev“, aludirajući na mračan povratak nekadašnjih oblika autoritarizma. Andrej Januarjevič Višinski bio je sovjetski političar i glavni tužilac tokom Staljinovih čistki, a njegovo ime često se koristi kao simbol političke represije i montiranih sudskih procesa.
KROZ NEPRAVDU DO SVETLOSTI: Vernici u Ukrajini se mole u katakombama, kao u srednjem veku
RASKOL U PRAVOSLAVLJU PLAĆEN MILIONIMA? Bivši agent CIA otkrio da su SAD patrijarhu Vartolomeju platile da osnuje raskolničku ukrajinsku crkvu
JOŠ JEDAN RASKOL U PRAVOSLAVLJU DOBIJA ZAMAH: Ide li Moldavija putem Ukrajine?
KAKO SU SVA ISKUŠENJA UTICALA NA ODNOSE IZMEĐU SRPSKE I RUSKE CRKVE: Na ovo i ostala najvažnija crkvena pitanja, odgovore je dao vladika Stefan
Mitropolit Onufrije, poglavar kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve (UPC) reagovao je navodeći sledeće reči.
Dokumentarni film U ime raskola prvi put na jednom mestu osvetljava tragediju verskog razdora u Ukrajini, uz ekskluzivno svedočanstvo mitropolita Filareta. Premijeri u Ruskom domu prethodi razgovor sa istaknutim teolozima i intelektualcima, a veče će biti zaokruženo koncertom duhovne muzike.
Zauzimanje svetinja u naselju Bela Crkvi u Ukrajini, izaziva osude širom sveta, dok Ruska Federacija traži hitnu zaštitu kanonskih pravoslavnih objekata i pravdu za sveštenstvo.
Uz eksplozivnu napravu i lažne pasoše ukrajinski agenti pokušali da ubiju duhovnog vođu Krima - mitropolita Tihona. Otkrivene zastrašujuće pretnje i špijunske mreže koje sežu do Kijeva.
Varvara Vasiljevna Čičagova-Černaja prošla je put od stvaranja tehnologije za kosmonautsku opremu do obnove Novodevičkog manastira, ostavivši neizbrisiv trag u ruskoj istoriji i crkvi.
Kanavka (kanal) je put kojim je prošla Presveta Bogorodica kako ga je Sveti Serafim Sarovski označio. Na tom putu se nalazi manastir Divijevo, jedna od značajnijih svetinja pravoslavnih hrišćana.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres.
Od apostola i proroka, preko mučenika i monaha, do careva i tihih pravednika – pravoslavna tradicija prepoznaje devet duhovnih likova svetosti.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.