Schutterstock/Gritsana PTesto za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
U senkama manastirskih zidova, gde su vreme i tišina drugačiji, nastao je recept za pitu koji prenosi više od ukusa – u svakom koraku pripreme oseća se blagoslov, poslušanje i duhovna dubina koja ga čini neponovljivim.
Među manastirskim zidinama Svete gore, gde svaka radnja ima svoju molitvenu tišinu, nastala je svetogorska pita sa sirom i paradajzom. To nije samo jelo – to je tihi čin služenja, plod poslušnosti i vekovnog predanja. U njenom ukusu prepoznaje se dah jutarnjih molitava i ruku koje mese sa smirenjem.
Sastojci:
1 ½ šolje belog brašna
1 ½ šolje žutog, kukuruznog brašna
3 supene kašike maslinovog ulja
3 supene kašike sirćeta
¾ šolje vode
½ kašičice soli
300 g fete, izmrvljene viljuškom
1 veliki paradajz, sitno iseckan i oceđen u cediljci
Sitno seckana mirođija
4 jaja
1 šolja mleka
1/3 šolje maslinovog ulja
Origano
Biber
Ulje za premazivanje kora
Skrob (npr. nišeste ili gustin) za razvijanje kora
Papir za pečenje za oblaganje pleha
Schutterstock
Za pitu je dovoljan jedan veći paradajz
Priprema testa:
Sipajte obe vrste brašna i so u vanglu i promešajte. U sredinu dodajte polovinu vode, zatim ulje i sirće, pa počnite da mešate. Postepeno dodajte ostatak vode dok ne dobijete mekano, podatno testo.
Kada testo postane glatko, podelite ga na šest jednakih kugli, pri čemu neka jedna bude malo veća – ona će služiti kao donja kora koja pokriva dno i ivice pleha. Premažite ih uljem, prekrijte providnom folijom i ostavite da odmaraju najmanje 30 minuta. Što duže odstoji, testo će biti podatnije za razvijanje.
Priprema pleha:
Isecite papir za pečenje tako da bude veći od pleha – da pokrije dno i ivice, a da višak viri. Pokvasite papir pod mlazom vode, izgužvajte ga rukama, a zatim pažljivo raširite i obložite pleh. Prstima ga prilagodite ivicama, a višak ostavite da viri – to će pomoći prilikom vađenja pečene pite.
Pritisnite papir kuhinjskim ubrusom kako biste upili višak vlage.
Pixabay.com
Testo za pitu najpre mesite silokonskom varjačom, a porom izručite na radnu površinu i nastavite da mesite rukama
Priprema fila:
Izgnječite fetu viljuškom, dodajte sitno seckanu mirođiju i malo bibera po ukusu. Paradajz prethodno sitno iseckajte i ostavite u cediljki da pusti višak tečnosti.
U posebnoj posudi umutite jaja, dodajte mleko i maslinovo ulje, pa sve sjedinite i ostavite po strani.
Razvijanje kora:
Na radnu površinu stavite kašičicu skroba, a zatim položite jednu kuglu testa i pospite je skrobom s gornje strane. Tankom oklagijom razvijajte testo. Prva kora treba da bude dovoljno velika da pokrije dno i ivice pleha. Ostale kore razvijajte prema unutrašnjim merama pleha.
Sklapanje pite:
Poređajte dve kore na dno (veću i još jednu), između njih premažite malo ulja.
Pospite trećinu sira, stavite treću koru, dodajte drugu trećinu sira, polovinu paradajza, malo origana i prelijte jednom kutlačom umućenih jaja s mlekom i uljem.
Postavite četvrtu koru, pa ostatak sira, preostali paradajz, još origana i još jednu kutlaču fila.
Zatvorite pitu poslednje dve kore. Petu blago nauljite, a šestom je pokrijte. Ivice donje kore uvijte ka unutra da formirate venčić duž ruba pite.
Pitu zasecite do dna na željene komade i preko cele površine sipajte preostali fil.
Pečenje:
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 200°C oko 15 minuta, zatim smanjite temperaturu na 180°C i pecite još 45–50 minuta, dok pita ne porumeni.
Kada se pita prohladi, pažljivo je podignite iz pleha pomoću papira za pečenje. Tako pripremljena pita donosi ukuse koji hrane i telo i dušu – blagosloveno jelo iz svetogorskih kelija.
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Uz samo nekoliko sastojaka i malo strpljenja, otkrijte jednostavan način pripreme krofni koje su vekovima deo monaške trpeze – savršene za dane posta i trenutke kada želite da osetite toplinu prave domaće poslastice.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Na strmim obroncima planine iznad reke Aos, u manastiru Stomio, gde je Sveti Pajsije proveo prve godine monaštva, danas reke vernika dolaze u nadi da će pronaći duhovni mir. Njegova rodna kuća, dečje staze i crkvica na visini postaju novo središte hodočašća i tihe molitve.
Ljudi se svakodnevno zaklinju u najmilije – roditelje, decu, pa čak i Boga – nesvesni da time krše Božiju zapovest i otvaraju vrata duhovnoj opasnosti. Pravoslavni sveštenik otkriva zašto takve rečenice nisu ni naivne ni bezazlene.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Bez trunke suvišne masnoće, a punog ukusa i mira – zapečeni plavi patlidžani sa jajima i fetom, po blagoslovenom receptu igumana manastira Svetog Pavla, donose tišinu trpeze i toplinu doma u svakom zalogaju.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Iz senki manastirskih vrtova dolazi recept prožet blagodaću: spoj jogurta, fete i lekovitog bilja koji se služi tiho, ali pamti zauvek – kao molitva u kašici.
U vreme posta, kada tragamo za tišinom i smislom, ova jednostavna čorba vraća nas u dane kada se iz svake šerpe širila ljubav — pripremite je baš onako kako su to činile naše bake.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Neodoljivo penaste, oblivene čokoladom i sa savršenim ukusom banane - ove krem bananice pravićete češće nego što mislite. Donosimo vam detaljan recept, koji budi najlepša sećanja.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Na ostacima hrišćanskog hrama iz VI veka služena je liturgija u okviru Dana Svetog Jovana Vladimira, a sabranje je obeležio dramatičan apel sveštenika zbog skrnavljenja svetog mesta koje propada pred očima svih.
U saopštenju objavljenom na veb stranici CER-a su naveli da su iz uprave sarajevskog "Svisotela" u kojem je skup trebao da bude održan iznenada otkazali ranije rezervacije što su ocenili šokantnim.
Poseta visoke delegacije ruske Dume Kosmetu 1994. godine donela je neobičan i dirljiv trenutak — prizor koji je šokirao i naučnika, nekadašnjeg komunistu i kosmonauta, ostavljajući dubok trag i podsećajući na neprekidno prisustvo Božje milosti u našoj istoriji i tradiciji.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.