Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
U toplini ognjišta naši preci nalazili su utehu u jednostavnim, ali hranljivim jelima. Jedno od takvih blaga srpske kuhinje jeste posna čorba od boba, jelo koje odiše skromnošću, ali i bogatstvom ukusa. Generacije su ga s ljubavlju pripremale u dugim zimskim noćima i letnjim posnim danima, a danas je retkost na našim trpezama. Nekada stub seljačke kuhinje, bob je pružao snagu i okrepljenje nakon napornog rada na njivi.
Bob, drevna mahunarka koju su naši preci odvajkada gajili, danas je nepravedno potisnut iz savremene ishrane. Njegovo zrnasto bogatstvo krije obilje biljnih proteina, vlakana i vitamina, a njegova hranljivost odoleva zubu vremena. U prošlim vremenima bio je nezaobilazan na seljačkim soframa, zamenjujući meso u danima posta i oskudice. Njegov blago orašast ukus i kremasta tekstura činili su ga savršenim sastojkom za čorbe, variva i pite, dok su ga bake s ljubavlju pripremale u jelima koja su grejala i telo i dušu.
Sastojci:
300 g boba
1 glavica crnog luka
1 šargarepa
1 krompir
2 čena belog luka
1 kašika paradajz pirea
1 kašika brašna
So, biber, suvi začin
Peršun za dekoraciju
Shutterstock/Esin Deniz
Blago orašast ukus boba i njegova kremasta tekstura činili su ga savršenim sastojkom za čorbe i variva
Priprema:
Bob uveče potopite u vogu i ostavite da prenoći. Ujutru oljuštite bob i kuvajte ga dok ne omekša. Na ulju propržite sitno seckan crni luk, pa dodajte šargarepu i krompir isečen na kockice.
Dodajte paradajz pire i kašiku brašna, promešajte i nalijte vodom. Ubacite kuvani bob, začinite po ukusu i ostavite da se krčka 20 minuta. Pospite svežim peršunom pre serviranja.
U svakoj kašiki ove čorbe krije se sećanje na prošla vremena, na bakine ruke koje s nežnošću seckaju povrće, na majčine mirise iz kuhinje, na skromnost i zahvalnost za ono što nam je priroda dala. Možda baš u ovom jednostavnom jelu leži tajna zadovoljstva – u povratku iskonskim ukusima, u poniznosti pred darovima zemlje, u ljubavi utkanoj u svaki zalogaj. Posna čorba od boba nije samo jelo, već priča o prošlim vremenima, o snazi i istrajnosti naroda, o jednostavnoj radosti skromne, a bogate trpeze.
Veliki post je prilika da istražimo nove ukuse i obogatimo trpezu jednostavnim, a izuzetnim jelima. Isprobajte recept za posni krompir na vodi koji će vas osvojiti savršenim spojem začina i mirisa domaće kuhinje.
Uz pažljivo odabrane sastojke i bez prženja, pripremite hrskave i sočne ćufte koje će obogatiti vašu posnu trpezu. Lako, hranljivo i neodoljivo – recept koji ćete rado ponavljati!
Savršena kombinacija krompira, kiselih krastavaca i začina čini ovo jelo ne samo laganim i zdravim, već i bogatog, raskošnog ukusa – idealnog za dane posta i porodična okupljanja.
Muslimanska imena oslanjaju se na Kuran i svako ime nosi svoju simboliku, kao i u drugim religijama gde se imena daju u skladu sa njihovim verovanjima.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
Kada je sveštenoslužitelj završio litrugiju pred bitku, ističe otac Ljubo, on je na otpustu pomenuo Svetog Vita (Vida) , a mi danas uz to ime dodajemo Svetog kneza Lazara i kosovske mučenike.
Predstavnici OCA tvrde da crkva pripada vernicima i da će hram ostati otvoren za sve koji žele da učestvuju u bogosluženju u duhu kanonskog jedinstva i vere.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U vreme posta i prolećne obnove tela, ova jednostavna čorba iz narodnog predanja vraća nas ukorenjenim vrednostima i ukusima detinjstva. Starinski, proveren recept objašnjava kako korak po korak pripremiti najlekovitiju čorbu od koprive.
Bez kapi viška ulja, a hrskav do savršenstva — ovo starinsko jelo sa manastirskih trpeza pokazuje da istinska čarolija dolazi iz jednostavnosti i vere u meru.
Spoj graška ili edamamea, leblebija, limuna, tahinija i maslinovog ulja donosi ne samo kremasti užitak za nepce, već i blagu i zdravu podršku telu u danima posta – savršen i za svakodnevne, ali i za svečanije trpeze.
Ovaj čuveni posni prilog nezaobilazan je deo praznične trpeze za Blagovesti. Otkrivamo kako da vam skordalija uvek uspe – da bude vazdušasta, lagana i bogata ukusom, kao sa Svete Gore.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
U vreme posta, kada tragamo za tišinom i smislom, ova jednostavna čorba vraća nas u dane kada se iz svake šerpe širila ljubav — pripremite je baš onako kako su to činile naše bake.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Justina Ćelijskog, podsećamo se besede koja je izazvala šok u tadašnjoj Jugoslaviji. Pred stotinama ljudi, a pod prismotrom vlasti, tada mladi profesor Amfilohije izgovorio je istinu koju mnogi nisu smeli ni da pomisle.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Rođen na Blagovesti, praznik na koji se i upokojio, ovaj duhovni gorostas proveo je ceo život između progonstva, molitve i borbe za istinu. Zbog svojih stavova bio je sklanjan, saslušavan i tiho gonjen – a danas ga narod slavi kao sveca koji i dalje menja ljudske sudbine.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.