Nastale iz kulinarske greške u kuhinji cara Franje Josifa, ove palačinke danas se prave po starinskom receptu, zapisanom rukom jedne bake.
Miris putera i vanilin-šećera, uz tihi šuštaj starinskog tiganja na šporetu — prizor je koji mnoge od nas vrati pravo u kuhinju naših baka, tamo gde su se spremale najukusnije poslastice s dušom. Među njima posebno mesto zauzimaju carske palačinke, desert koji nije samo slatki zalogaj, već i uspomena na detinjstvo, praznične nedelje i porodična okupljanja oko stola.
Ova rustična poslastica, rođena iz jedne kulinarske greške na dvoru Franje Josifa I — kada carskom kuvaru nije pošlo za rukom da napravi savršenu palačinku, pa se ona raspala — ipak je poslužena sa šećerom u prahu i suvim grožđem, i tako je osvojila carski sto. Ubrzo je pronašla put i do naših tanjira.
Vremenom je nastalo nekoliko varijacija ovog recepta, a mi vam donosimo jedan, ispisan rukom jedne bake, na požutelom listu njene sveske, čuvan godinama kao porodično blago.
Sastojci:
4 jaja
komad putera
šećer u prahu
brašno
mleko
malo suvog grožđa
šećer
Schutterstock/A. Emson
Carske palačinke
Priprema:
Komad putera umešamo s malo šećera u prahu, dodamo 4 žumanca i 2 belanca, promešamo i dodamo brašno i mleko, tako da dobijena masa bude malo gušća od one koju uobičajeno pravimo za palačinke. Na kraju dodamo sneg od preostala dva belanca i pažljivo promešamo.
Od ovako pripremljenog testa, na vrelom puteru pečemo malo deblje palačinke dok s obe strane blago ne porumene. Kada je jedna palačinka gotova, izmrvimo je na sitnije komade viljuškom, još u tiganju, pospemo kristal-šećerom, izručimo u šerpu i još malo propržimo. Dodamo malo suvog grožđa i prebacimo u činiju za posluživanje.
Postupak ponavljamo dok ne izmrvimo i ne propržimo sve palačinke, uz povremeno dodavanje suvog grožđa. Na kraju, po površini pospemo vanilin-šećer. Ove ukusne mrvice služimo tople. Odlično se slažu uz domaći sok od maline.
Savet:
Svaki zalogaj carskih palačinki krije više od ukusa — u njemu su uspomene, nežnost i umeće koje se prenosi s kolena na koleno. Da bi ova slatka čarolija svaki put uspela, važno je oslušnuti male tajne kuhinje: koristite jaja sobne temperature, pravi puter zbog bogatije arome, a suvo grožđe prethodno potopite u rum za dodatni dašak raskoši.
Ne žurite — nežno umešajte sneg od belanaca, pecite na srednjoj vatri i usitnite palačinke tek kada dobiju zlatnu koricu. Pospite šećerom u prahu i poslužite uz kompot, kuglu sladoleda ili šoljicu čaja — i uživajte u desertu koji miriše na prošla vremena, ali nikada ne izlazi iz mode.
Jer, baš kao što je car Franjo Josif znao da prepozna jednostavnu savršenost, tako i mi danas, u carskim mrvicama, nalazimo onaj stari, dobri ukus doma.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Ovi jednostavni, ali neodoljivi kolačići nekada su bili omiljena poslastica naših baka i deo porodičnih okupljanja. Uz samo nekoliko sastojaka, lako ih možete napraviti i u svoj dom uneti toplinu i ukus nekih srećnijih, sporijih vremena.
Desert bogat aromama narandže, oraha i začina, bez mleka i jaja, koji donosi duhovnu i kulinarsku harmoniju na vašu trpezu. Ovaj kolač je jednostavan, ali nezaboravan.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.
Ovaj domaći kolač od jagoda ne pripada eri brzih recepata – priprema se s pažnjom i ljubavlju, baš kao što su to radile naše bake, a rezultat je desert koji osvaja već na prvi zalogaj.
Poseta visoke delegacije ruske Dume Kosmetu 1994. godine donela je neobičan i dirljiv trenutak — prizor koji je šokirao i naučnika, nekadašnjeg komunistu i kosmonauta, ostavljajući dubok trag i podsećajući na neprekidno prisustvo Božje milosti u našoj istoriji i tradiciji.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.
Ukoliko verujete u njihovu moć, bitno je da znate šta oni predstavljaju i kako Crkva gleda na to, a onda možete doneti odluku da li su za vas i vaš dom ili ipak ne.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
U vreme posta, kada tragamo za tišinom i smislom, ova jednostavna čorba vraća nas u dane kada se iz svake šerpe širila ljubav — pripremite je baš onako kako su to činile naše bake.
U danima posta kada je dozvoljena riba, ovaj jednostavan, a raskošan manastirski recept donosi savršenu ravnotežu ukusa i duhovnog mira — lagano, osvežavajuće i blagotvorno za telo i srce.
Neodoljivo penaste, oblivene čokoladom i sa savršenim ukusom banane - ove krem bananice pravićete češće nego što mislite. Donosimo vam detaljan recept, koji budi najlepša sećanja.
Na ostacima hrišćanskog hrama iz VI veka služena je liturgija u okviru Dana Svetog Jovana Vladimira, a sabranje je obeležio dramatičan apel sveštenika zbog skrnavljenja svetog mesta koje propada pred očima svih.
U saopštenju objavljenom na veb stranici CER-a su naveli da su iz uprave sarajevskog "Svisotela" u kojem je skup trebao da bude održan iznenada otkazali ranije rezervacije što su ocenili šokantnim.
Zbog narušavanja tišine i duhovnog poretka, monaška republika uvodi stroga pravila: ulazak za strance biće drastično ograničen, osim za tri slovenska manastira.
Suočeni s gubitkom tradicionalnih vrednosti, konfuzijom rodnih identiteta i liberalizacijom protestantskih zajednica, sve veći broj Amerikanaca, naročito muškaraca, spas i red pronalazi u starim liturgijama, tišini, asketizmu i strukturi pravoslavne vere.