Ovo izuzetno jelo priprema se u crnogorskim, hercegovačkim i dalmatinskim krajevima, a u drevna vremena u toku kuge jeli su ga Mlečani. Saznajte kako se prema starom receptu priprema ovaj obrok koji je simbol snage i izdržljivosti.
Kaštradina je tradicionalno jelo duboko ukorenjeno u kulinarskoj baštini Dalmacije, Like, Crne Gore i južne Hercegovine. Njeno ime potiče od latinske reči castrare, što znači „kastrirati“, a priprema se od mesa kastriranih ovaca ili jarčeva. Ovaj suhomesnati proizvod dobija se soljenjem, salamurenjem, dimljenjem, sušenjem i zrenjem ovčjeg ili kozjeg mesa, što mu daje specifičan, intenzivan miris i bogat ukus.
Istorijski zapisi beleže da se kaštradina nalazila na narodnim trpezama ovih krajeva još u srednjem veku. Trgovačkim putevima tokom Mletačke republike stigla je i do Venecije, gde je, prema zapisima, upravo dalmatinska kaštradina spasila Venecijance od gladi tokom velike epidemije kuge u 17. veku.
Tradicionalno, kaštradina se priprema sa raštanom, keljom ili svežim kupusom. U Dalmaciji se često kuva sa raštikom i peštom, dok je na ostrvu Pagu najčešće poslužuju uz kiseli kupus. U Sinju se, pored kiselog zelja, služi i uz pire krompir.
Provereni stari recept za kaštradinu sa raštanom
Shutterstock
Sastojci:
500 g kaštradine (suvog ovčijeg ili kozjeg mesa)
1 kg raštana
2 glavice crnog luka
2 šargarepe
2–3 lista lovora
5 čenova belog luka
500 g krompira
Biber po ukusu
Priprema:
Suvo meso iseći na komade, oprati u mlakoj vodi, pa ga zajedno sa iseckanim crnim lukom prokuvati oko sat vremena.
Listove raštana oprati, ukloniti tvrde delove stabljike, pa ih prokuvati u blago zakiseljenoj i slanoj vodi. Nakon 30 minuta, napola skuvan raštan procediti, ohladiti i iseći na rezance.
Raštan dodati u lonac sa mesom, zajedno sa lovorom, sitno iseckanom šargarepom, belim lukom i krompirom isečenim na kocke. Kuvati još oko dva sata na srednjoj temperaturi, dok meso potpuno ne omekša, a krompir se ne počne raspadati.
Po želji, jelo se može zgusnuti blagom zaprškom od jedne kašike brašna, kašike masti i prstohvata aleve paprike.
Ovaj recept oslikava bogatstvo ukusa i tradicije koje kaštradina nosi sa sobom, pružajući autentičan doživljaj mediteranske kuhinje.
Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Nekada omiljeni dezert u crnogorskim i hercegovačkim brdima, mladi kajmak sa medom ponovo se vraća među ljubitelje prirodne ishrane – saznajte kako da ga lako napravite kod kuće i uživate u ukusu detinjstva.
Spoj oraha, meda i suvih šljiva uz kap prepečenice krije priču o nekadašnjim slavskim večerima, kada su se oko stola okupljali najmiliji, a svaki zalogaj nosio toplinu domaćinske trpeze.
Vekovima, iznenadna božanska otkrovenja, nebeski stubovi svetlosti i neobjašnjiva isceljenja potvrđuju da je ovaj praznik više od istorijskog događaja – to je živo prisustvo Hristovo koje duhovno osnažuje pravoslavne vernike širom sveta.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita bez nadeva, prelivena kiselim mlekom i belim lukom, vekovima je simbol topline vranjskih domaćinstava i savršen izbor za siropusnu nedelju pred početak Velikog posta.
Ova jednostavna, a neodoljiva pita od krompira i luka bila je nezaobilazna na slavskim trpezama naših predaka. Isprobajte autentičan recept i vratite duh starih vremena u svoj dom! Savršen obrok u siropusnoj nedelji.
SIropusna nedelja idealna je da se podsetimo obroka koji sa sobom nosi duh prošlih vremena i donosi neponovljiv ukus domaće trpeze, posebno kada se na kraju prelije rastopljenim kajmakom.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
U doba kada se hleb pravio na metre, a nijedna mrvica nije završavala u kanti, domaćice su stvarale jela iz ničega. Otkrijte kako se od jučerašnjeg hleba priprema topla čorba koja i danas greje srce — jednostavno, štedljivo i neodoljivo.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Episkop lipljanski, vikar patrijarha Porfirija, predvodio je liturgijsko slavlje Spasovdana u jednom od najvažnijih svetilišta Beograda, poručivši vernicima da je Vaznesenje Hristovo putokaz ka večnosti i Carstvu nebeskom.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.