Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
U ogromnom požaru kojije izbio na krovu hotela u Novom Pazaru pričinjena je ogromna materijalna šteta, jer je vatrena stihija progutala skoro sve. Ono što je neverevotano jeste da je u plamenu sveta knjiga muslimana Kuran ostala netaknuta.
- Kad smo ugledali knjigu, nismo mogli da verujemo. Sve oko nje bilo je spaljeno, ali ona je ostala gotovo netaknuta. Ovo je zaista znak od Boga - rekao je jedan od radnika restorana.
Do požara u restoranu na poslednjem spratu hotela došlo je najverovatnije nakon eksplozije plinske boce u kuhinji, vatra se brzo se proširila i progutala praktično čitav restoran.
Vatrogasci su satima pokušavali da stave vatrenu stihiju pod kontrolu.
Šta je Kuran?
Sveta knjiga muslimana, osnov celokupnog duhovnog i materijalnog života, temelj muslimanske zajednice. Sama reč znači „ono što je za čitanje, recitovanje” (od arap. reči qara′ a – čitati, glasno recitovati).
Uz naziv al-Kur′an obavezno se mora staviti pridev časni (al-karim). Kur′an se, takođe, naziva i al-Kitab (knjiga), al-Furkan (znači razlikovanje istine od neistine), al-Mushaf (rukopisni primerak Kur′ana, Kur′an uopšte), Džuz (deo Kur′ana).
Po muslimanskom verovanju Kur′an predstavlja Božju reč: „Ovo su ajeti Knjige jasne! Objavljujemo je kao Kur′an na arapskom jeziku da biste razumjeli. Objavljujući ovaj Kur′an, Mi tebi o najljepšim događajima kazujemo iako pre njega nisi doista ništa znao (Kur′an, 12, 1-3). Po muslimanskoj tradiciji poslanik Muhamed primio ju je posredstvom arhanđela Gavrila („Donosi ga poverljivi Džibril na srce tvoje da opominješ na jasnom arapskom jeziku” – Kur′an, 26, 193-195) tokom dvadesetak godina svoje poslaničke misije.
Građena je od kamena, s masivnim zidovima s malo otvora. Sa spoljne severozapadne strane postavljen je minaret, uska kula kupastog krova, sa kružnom terasom pri vrhu.
Muslimanske žene širom sveta nose različite vrste odeće – dok jedne hidžabom pokrivaju glavu, kosu i vrat, neke nose nikab od glave do pete sa otvorom za oči ili, pak, burku koja nema čak ni takav otvor, već samo jedva prozirnu mrežicu.
Sveto Pismo je od Duha Svetoga i sve što je u njemu napisano će se sasvim ispuniti, govorio je Starac Jefrem u svom ni malo optimističnom proročanstvu.
Nežne mesne loptice u kiselkastom sosu, nekada su se spremali pod sačem, a danas svojim mirisom i ukusom i dalje okupljaju porodicu oko stola – posebno na prvi dan Ramazanskog bajrama
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Tokom razgovora o jednom duhovnom vikendu za devojke koje razmišljaju o duhovnom pozivu, časne sestre su pomenule pesmu koja govori o Božijem pozivu na redovnički život.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Svetogorski oci prvi su stigli da pruže duhovnu i telesnu pomoć ozleđenom verniku, dok su vojnici i vatrogasci izveli spektakularnu akciju spasavanja u gotovo nemogućim uslovima.
Tokom razgovora o jednom duhovnom vikendu za devojke koje razmišljaju o duhovnom pozivu, časne sestre su pomenule pesmu koja govori o Božijem pozivu na redovnički život.
Tokom razgovora o jednom duhovnom vikendu za devojke koje razmišljaju o duhovnom pozivu, časne sestre su pomenule pesmu koja govori o Božijem pozivu na redovnički život.
U Sabornom hramu u Kragujevcu služen je pomen blaženopočivšem episkopu šumadijskom Savi, a dirljive besede mitropolita Jovana i oca Zorana Krstića otkrile su kakav je čovek zaista bio i šta je smatrao svojim najvećim odlikovanjem u životu.
Nazivan špijunom i neprijateljem naroda, podgorički paroh stao je sam protiv sistema koji je ćutao dok je njegovo ime bilo gaženo. Presuda u njegovu korist sada otvara pitanje odgovornosti države i medija.