Manastir iz 11. veka, koji je preživeo mnoge nevolje kroz istoriju i uvek se obnavljao iz pepela, sada je ponovo postao žrtva divljaštva koje je duboko potreslo duše verujućih.
Manastir „Uspenje Presvete Bogorodice“ u Matejču, koji je vekovima čuvao veru i nadu pravoslavnih vernika, postao je žrtva neviđenog skrnavljenja, koje je potreslo duše svih verujućih. Ovo sveto mesto, koje datira još iz 11. veka, pretrpelo je strašan napad, a vandali su ostavili za sobom materijalnu štetu koja se možda može nadoknaditi, ali su naneli nesagledivu duhovnu štetu.
Kumanovsko-osogovska eparhija Makedonske pravoslavne crkve – Ohridske arhiepiskopije prijavila je policijskoj stanici Matejče da su nepoznati počinioci tokom ovog meseca, upotrebom fizičke sile i odgovarajućeg alata, provalili u manastir, prenosi portal religija.mk. Uz upotrebu fizičke sile i odgovarajućeg alata, zlotvori su provalili u ovu svetinju, koja je pod zaštitom države kao kulturno dobro, i počinili neviđeno divljaštvo. Zastrašujuće je pomisliti na čin skrnavljenja, jer su, osim što su iskopavali zemlju, iz grobova izvadili posmrtne ostatke pokojnika, koji su počivali na ovom blagoslovenom tlu.
Religija.mk
Raskopan grob u manastiru Matejče, iz kog su ukradene kosti pokojnika
Ukradene su kosti pokojnika koji vekovima čekaju vaskrsenje, čime je povređeno srce pravoslavne vere. Ove kosti nisu samo materijalni ostaci ljudi – one su nosile duh naših predaka, naše tradicije, naše molitve. I sada, to sveto telo, raskopano je i oskrnavljeno zlom rukom, koja je verovatno delovala iz mraka, ne prepoznajući svetlost istinske vere.
Ali uništenje nije stalo na tome. U manastirskom hramu, sa kupole iznad fresaka koje svedoče o veri kroz vekove, ukraden je i olovni lim. Crkva, koja je vekovima služila kao duhovno svetilište i utočište, sada je lišena svojih materijalnih vrednosti, a srce svih onih koji veruju i poštuju ovu svetinju krvavo je ranjeno.
Ovaj manastir, smešten na pitomim obroncima Skopske Crne Gore, svega 13 kilometara od Kumanova, nosi sa sobom duboku istorijsku i duhovnu vrednost. Prema istorijskim izvorima, podignut je u 11. veku, što potvrđuju natpisi na grčkom jeziku iz vremena vizantijskog cara Isaka Komnina (1057–1059). Prvi put se pominje u hrisovulji srpskog kralja Milutina iz 1300. godine, čime postaje nezaobilazni deo istorije pravoslavlja.
Kroz vekove, manastir Matejče je pretrpeo mnoge udarce, ali je uvek iznova obnavljan. U 14. veku, car Dušan i njegov sin Uroš obnovili su ga i dogradili crkvu, čineći ga značajnim duhovnim centrom toga vremena, u kojem je čuvana bogata riznica rukopisnih knjiga i svetih dragocenosti.
Iako je tokom sukoba na prostoru bivše Jugoslavije pretrpeo velika oštećenja, manastir je ponovo obnovljen. Grupa vandala iz Albanije izvršila je oskrnavljenje 2000. godine, uništivši živopis manastira. Među oštećenim freskama bila je i ona koja prikazuje Bogorodicu sa malim Hristom, kao i freska Svetog Petra, koja je bila išarana markirima. Uprkos svim nepravdama i razaranjima, manastir Uspenja Presvete Bogorodice nastavio je da bude duhovno utočište i proglašen je za kulturno-istorijski spomenik, pod zaštitom države, koji s ponosom svedoči o veri, tradiciji i neuništivoj snazi pravoslavlja.
Danas, međutim, ta svetinja je ponovo oskrnavljena. Ko je odgovoran za ovo strašno delo, koje nije samo napad na materijalno, već i na samo duhovno biće naroda? Ko je pomislio da ima pravo da prekrši svetost i ponizi nevino srce svakog od nas? Uviđaj je izvršen, a nadležne vlasti intenzivno rade na razjašnjenju ovog zločina. Međutim, da li će ikada biti moguće potpuno popraviti ono što je uništeno?
Jedini pravi odgovor na ovaj zločin je povratak našoj veri, obnova poštovanja svetinja i vraćanje učenja pravoslavne crkve, koja nas neprestano podseća da ljubav i poštovanje prema svetu ne smemo izgubiti ni pod najvećim iskušenjima. Dok lokalne vlasti u Matejču nastavljaju da tragaju za počiniocima, vernici moraju ostati svetionici vere i nade, jer, uprkos svemu, kao narod treba da čuvamo svetlost koju vera pruža.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Hram Svete velikomučenice Nedelje u Karinu Gornjem ponovo je na meti nacionalističke mržnje – Eparhija dalmatinska najoštrije je osudila ovaj sramotni čin i pozvala na mir i ljubav u Hristu.
U knjizi “Istočni papizam”, istoričar Diogenis Valavanidis objavljuje faksimil dokumenta koji ukazuje na to da kanonizacija patrijarha Jeremija I, koji je pre pola veka ukinuo Pećku patrijaršiju, šalje ozbiljnu opomenu Beogradskoj patrijaršiji.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Bojan Malešević i Bora Klepić, već hapšeni zbog brojnih krađa i razbojništava, sada se terete da su provalili u Manastir Liplje i odneli 500 KM. Svetinja koja vekovima okuplja vernike ponovo je postala meta onih koji ne prezaju ni pred Bogom ni pred zakonom.
Televizijsko lice, influenserka i DJ Marija Antona objavila je fotografije sa stepeništa hrama Blagoveštenja uz pobožne poruke, ali njeno modno izdanje ispred hrama pokrenulo je lavinu osuda i otvorilo pitanje granica poštovanja prema svetom prostoru.
Jerusalimska Patrijaršija upozorava da bi eskalacija sukoba mogla dovesti do oštećenja ili uništenja svetih mesta u Svetoj Zemlji, dok su pristup vernicima i sigurnost monaštva i sveštenstva već ozbiljno ugroženi.
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Stevan Sinđelić“, gaseći požar na obodu grada, naišli su na prizor pred kojim su zanemeli — ikona Presvete Bogorodice ostala je čitava uprkos požaru.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Na praznik Prepodobnog Justina, njegov manastir postao je mesto molitvenog sabranja, tihe radosti i snažne poruke o tome kako se nosi krst u savremenom svetu.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
O ocu Haritonu za Radio Svetigoru govorili su arhimandrit Mihailo, iguman manastira Sveti Arhangeli kod Prizrena, arhimandrit Danilo, iguman manastira Banjska i arhimandrit Stefan, iguman manastira Zočište.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.