Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U danima kada cela Crkva kroz bogoslužbene himne poziva na uzdržanje, pokajanje i duhovnu obnovu, jedan od najvažnijih glasova među nama jeste poruka igumana Hilandara, arhimandrita Metodija. On nas podseća da post, iako često shvaćen kao telesno uzdržanje, ima mnogo dublje značenje – on je poziv na duhovnu obnovu, na preispitivanje naših postupaka, na obraćenje i, najpre, na ljubav prema bližnjem.
- Najvažnija poruka koja se kroz čitanje i pojanje šalje jeste da posteći telesno, postimo i duhovno, odnosno da naša pažnja ne bude usmerena samo na uzdržanje od mrsne hrane, već da je neophodno da se trudimo i u ostalim vrlinama: praštanju, neosuđivanju bližnjih, uzdržanju od gneva i sl, a među ostalim vrlinama se posebno ukazuje na milosrđe - rekao je iguman Metodije, ukazujući na to da post nije samo telesno uzdržavanje, već i snažan podvig duhovne borbe.
Tokom Velikog posta, kada su hramovi ispunjeni melodijama himni koje nas podsećaju na značaj pokajanja i duhovnog čišćenja, postoji jedna koja izdvaja u sebi poziv na dela milosrđa. Na početku Velikog posta, na bogoslužanjima smo čuli reči koje nas podsećaju da naša duhovna borba nije samo unutrašnja, već se mora odraziti i u našim postupcima prema bližnjima:
- Dajmo gladnima da jedu, žednima da piju, dajmo odeću nagima, primimo tuđinca, posetimo bolesne i zatočene kako bi Onaj koji će suditi svetu rekao: Hodite blagosloveni Oca mojega; primite Carstvo koje vam je pripremljeno od postanja sveta (Mt 25, 34).
printskrin video facebook
Iguman Hilandara, arhimandrit Metodije
Ove reči igumana Hilandara nas podsećaju da je post, zapravo, poziv na stalno praktikovanje milosrđa, koje je najuzvišeniji izraz ljubavi prema Bogu i bližnjem. Iguman Metodije ističe da su dela milosrđa esencijalni deo hrišćanskog života:
- Milosrđe u sebi sažima sve božanske zapovesti, jer je prema Apostolu ljubav punoća zakona.
Manastiri na Svetoj gori, među njima i Hilandar, vekovima svoju duhovnu misiju usmeravaju upravo ka životu u skladu sa bogoslužbenim ciklusima i godinama crkvenih postova. Za hilandarske monahe, ovo je pravo vreme za konkretna dela milosrđa, kao i za podsećanje na važnost uzajamne pomoći i ljubavi koja je neophodna da bismo mogli rasti u veri i duhovnoj zrelosti. U tom duhu, iguman Metodije zaključuje:
- Ovo vreme je najprikladnije za jedan ovakav milosrdni poduhvat, kojim ćemo pomoći Dimitriju da ponovo samostalno hoda, kako bi svima nama koji učestvujemo u tome, produbila svest o tome koliko su dela milosrđa važna za svete dane Svete četrdesetnice.
Poruka igumana Metodija podseća nas da je post mnogo više od uzdržanja od hrane. To je poziv na svakodnevnu praksu vrline, praštanja i ljubavi prema bližnjem, jer su to istinske vrednosti koje nas približavaju Bogu i čine nas učesnicima Njegovog Carstva. Ova pozivnica na duhovnu obnovu, kroz telesno uzdržanje i dela milosrđa, poziva nas da se u punini posvetimo Bogu, kako bi postao i naša unutrašnja snaga, koja nas vodi ka spasenju.
Obeležavajući praznik Prepodobnog Simeona Mirotočivog, osnivača ove srpske svetinje na Svetoj Gori, iguman Metodije sa bratstvom dočekao je episkopa Justina.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Rođen na Blagovesti, praznik na koji se i upokojio, ovaj duhovni gorostas proveo je ceo život između progonstva, molitve i borbe za istinu. Zbog svojih stavova bio je sklanjan, saslušavan i tiho gonjen – a danas ga narod slavi kao sveca koji i dalje menja ljudske sudbine.
Episkop bihaćko-petrovački Sergije služio je svetu Liturgiju u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Himelstiru, svetinji podignutoj na ruševinama evangelističke crkve, koja danas okuplja srpsku dijasporu i čuva pravoslavni identitet daleko od domovine.
Na strmim obroncima planine iznad reke Aos, u manastiru Stomio, gde je Sveti Pajsije proveo prve godine monaštva, danas reke vernika dolaze u nadi da će pronaći duhovni mir. Njegova rodna kuća, dečje staze i crkvica na visini postaju novo središte hodočašća i tihe molitve.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati.
U danima posta kada je riba dozvoljena, trpeza može da zasija jednostavnošću - uz kuvanu ribu s mladim povrćem i mirođijom, po receptu iz manastirske kuhinje koji spaja ukus i smirenje.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", u petak šeste sedmice Velokog posta, Sveti Teofan Zatvornik otkriva duboku istinu o duhovnoj borbi tokom Svete Četrdesetnice i poziva nas na iskrenu refleksiju.
Na strmim obroncima planine iznad reke Aos, u manastiru Stomio, gde je Sveti Pajsije proveo prve godine monaštva, danas reke vernika dolaze u nadi da će pronaći duhovni mir. Njegova rodna kuća, dečje staze i crkvica na visini postaju novo središte hodočašća i tihe molitve.
Ljudi se svakodnevno zaklinju u najmilije – roditelje, decu, pa čak i Boga – nesvesni da time krše Božiju zapovest i otvaraju vrata duhovnoj opasnosti. Pravoslavni sveštenik otkriva zašto takve rečenice nisu ni naivne ni bezazlene.
U Kareji je obavljena rotacija članova Svete Epistasije, uz prisustvo visokih grčkih zvaničnika, dok se najavljena poseta premijera Micotakisa pretvara u priliku za otvorene kritike monaha zbog zanemarene seizmičke pretnje koja ugrožava Atos.
Na naučnom skupu u organizaciji Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Foči otvorena su najdublja pitanja hrišćanske teologije: da li arijanizam živi i danas, šta nas uči Sveti Sava i kako izgleda dijalog Jerusalima i Atine u vremenu razdvojenih svetova.
Na ostacima hrišćanskog hrama iz VI veka služena je liturgija u okviru Dana Svetog Jovana Vladimira, a sabranje je obeležio dramatičan apel sveštenika zbog skrnavljenja svetog mesta koje propada pred očima svih.
U saopštenju objavljenom na veb stranici CER-a su naveli da su iz uprave sarajevskog "Svisotela" u kojem je skup trebao da bude održan iznenada otkazali ranije rezervacije što su ocenili šokantnim.
U Kareji je obavljena rotacija članova Svete Epistasije, uz prisustvo visokih grčkih zvaničnika, dok se najavljena poseta premijera Micotakisa pretvara u priliku za otvorene kritike monaha zbog zanemarene seizmičke pretnje koja ugrožava Atos.
Poseta visoke delegacije ruske Dume Kosmetu 1994. godine donela je neobičan i dirljiv trenutak — prizor koji je šokirao i naučnika, nekadašnjeg komunistu i kosmonauta, ostavljajući dubok trag i podsećajući na neprekidno prisustvo Božje milosti u našoj istoriji i tradiciji.
U manastiru posvećenom Svetim Kozmi i Damjanu, na mestu koje je nekada bilo srušeno i zapaljeno, dešavaju se nepojmljive isceliteljske priče; tu, pod senkom minareta, Božija sila spaja ono što ljudski um ne može razumeti – muslimane i pravoslavce u tišini oproštaja i zajedničke vere u čudo.