U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje relikviju „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“.
Povodom saopštenja Skupštine Crne Gore od 14. decembra 2024. godine pod naslovom „Predsednik Mandić poklonio predsedniku parlamenta Malte ikonu Bogorodice Filermose“, Narodni muzej Crne Gore uputio je reagovanje u kojem demantuje navode da je pod misterioznim okolnostima Ikona nestala dok je bila na čuvanju.
"U saopštenju se navodi da je Verska komisija, 1978. godine, Narodnom muzeju dala na čuvanje Ikonu Bogorodice Filermose „gde je pod misterioznim okolnostima nestao njen najvredniji dragulj“. Želimo da verujemo da je ova konstatacija saopštena iz razloga neinformisanosti, jer je utvrđeno da je Ikona Narodnom muzeju predata u stanju u kojem se i danas nalazi, što je potvrđeno izveštajem iz 1978. godine“ navodi se u reagovanju.
Wikipedia
Bogorodice Filermose
To znači da, poručuju oni, kako je u saopštenju navedeno, „najvrednjij dragulj“ nije nestao tokom njenog čuvanja u Narodnom muzeju.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije uputio je krajem novembra snažan apel za povratak jedne od tri najveće hrišćanske relikvije, čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Filerimske, u Cetinjski manastir, iz kog je ova ikona u vihoru komunističkog doba odneta.
- Čudotvorna ikona Presvete Bogorodice Filerimske poznata je od davnina. Predanje kaže da ju je naslikao Sveti Apostol i Jevanđelist Luka. Bila je u istočnim zemljama, na Rodosu, zatim na Malti, a kasnije je, zajedno sa rukom Svetog Jovana Krstitelja i česticom Časnog Krsta Hristovog, preneta u Rusiju za vreme cara Pavla. Čudesnim putem, ove svetinje su dospele u Jugoslaviju. Majka cara Nikolaja predala ih je na čuvanje kralju Aleksandru Karađorđeviću, poslednjem pravoslavnom vladaru u pravoslavnim zemljama.
Govoreći o sadašnjem statusu ikone, mitropolit nije skrivao razočaranje:
- Naše vlasti nisu pokazale razumevanje da se ova velika svetinja, ikona Presvete Bogorodice Filerimske, izloži ovde, pored ćivota Svetog Petra Cetinjskog i ostalih svetinja. Umesto toga, iz sebičnih interesa, ikona je smeštena u muzej. Ne samo da je tamo stavljena, već je i nedostupna vernicima. Prema dostupnim informacijama, poslata je na restauraciju, ali se postavlja pitanje da li imamo stručnjake koji su dorasli zadatku da obnove ikonu staru skoro dve hiljade godina.
"Trebalo bi da je pored ruke Svetog Jovana"
Prilikom završetka zvanične posete predsednika parlamenta Malte Anđela Feruđe Crnoj Gori, predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uručio mu je reprodukciju ikone Presvete Bogorodice Filerimske, ističući njen značaj ne samo za hrišćansku veru, već i za istorijsko i kulturno nasleđe Crne Gore.
"Uzevši u obzir njenu veliku istoriju i važnost za celo hrišćanstvo, Mandić je istakao da bi ova svetinja trebala da se ponovo sjedini sa desnicom Svetog Jovana Krstitelja i česticama Časnog krsta u Cetinjskom manastiru, kako bi svoje mesto našla uz kivot Svetog Petra Cetinjskog", rekli su u Mandićevom kabinetu
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Jedan od prvih koji su uočili požar bio je Miloš Popović iz povratničkog sela Koš. Sa svojim prijateljem bio je na putu ka Osojanu kada je primetio vatru koja je već gutala kuću Baneta Đurića.
U pravoslavnom učenju srebroljublje se ne posmatra samo kao moralni prestup, već kao strast – duhovna sila koja čoveka odvaja od svih vrlina, unosi nemir i čini ga slepim za istinske vrednosti.
Slavsku trpezu ljubavi su pripremili domaćini slave, protojerej-stavrofor Rade Radan i protinica Milica Radan zajedno sa svojom blagočestivom porodicom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Više od dve sedmice tužilaštvo u Bijelom Polju bezuspešno traži inspektora koji bi priveo i saslušao mitropolita budimljansko-nikšićkog zbog besede o Titu i četnicima – vernici u strahu, javnost u šoku.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
Jedan od prvih koji su uočili požar bio je Miloš Popović iz povratničkog sela Koš. Sa svojim prijateljem bio je na putu ka Osojanu kada je primetio vatru koja je već gutala kuću Baneta Đurića.
U pravoslavnom učenju srebroljublje se ne posmatra samo kao moralni prestup, već kao strast – duhovna sila koja čoveka odvaja od svih vrlina, unosi nemir i čini ga slepim za istinske vrednosti.
Jedan od prvih koji su uočili požar bio je Miloš Popović iz povratničkog sela Koš. Sa svojim prijateljem bio je na putu ka Osojanu kada je primetio vatru koja je već gutala kuću Baneta Đurića.
Slavsku trpezu ljubavi su pripremili domaćini slave, protojerej-stavrofor Rade Radan i protinica Milica Radan zajedno sa svojom blagočestivom porodicom.
U svojoj besedi za sredu pete nedelje po Duhovima, vladika Nikolaj otkriva duboku istinu o poreklu straha, objašnjavajući zašto on nastaje iz greha, a kako čovek čistog srca postaje snažan i hrabar poput lavića pred svakom životnom olujom.